KAKO SU NESTALI BORAČKI STANOVI U BUGOJNU?
KAKO SU NESTALI BORAČKI STANOVI U BUGOJNU?
Stanovi koji su nekada bili simbol brige društva za borce, danas su postali simbol nepravde i tihe privatizacije.
U Bugojnu je više stambenih jedinica, građenih zajedničkim sredstvima boračke organizacije SUBNOR i tadašnjih preduzeća, bilo namijenjeno isključivo borcima. Po pravilima SUBNOR-a, ti stanovi nisu bili predmet prodaje , dodjeljivali su se na korištenje do smrti korisnika, nakon čega bi bili ustupljeni drugim borcima. Sistem je bio jasan: stan nije roba, već pravo zasluženo u borbi.
Međutim, sredinom devedesetih godina, sa talasom privatizacije, taj princip je počeo da se urušava.
Umjesto da ostanu u funkciji za koju su građeni, pojedini stanovi su, prema svjedočenjima, dodjeljivani trećim licima, a zatim i prodavani – često po cijenama daleko ispod tržišnih. U tim procesima, kako tvrde upućeni, ključnu ulogu imali su pojedinci “bliski informacijama”.
“Šema je bila jednostavna , neko iz sistema bi obavijestio zainteresovanog kupca. On bi prvo dobio stan na korištenje kroz ugovor o zakupu, a već nakon kratkog vremena podnosio zahtjev za otkup. Tako se prodavalo nešto što nikada nije smjelo biti predmet prodaje.”
Na taj način, stanovi koji su trebali ostati u vlasništvu zajednice i služiti borcima, prelazili su u privatne ruke , često onih koji nisu imali nikakve veze sa borbenim redovima.
Danas, godinama kasnije, neki od tih stanova su i dalje u posjedu novih vlasnika. Mnogi šute. Dokumentacija je fragmentirana, a odgovornost ,nikada jasno utvrđena.
Ključno pitanje ostaje:
Hoće li ikada doći do revizije dodjele i prodaje ovih stanova?
Jer ako su stanovi prodavani mimo zakona i pravila, onda se ne radi samo o moralnom problemu , već i o mogućem pravnom osnovu za preispitivanje spornih ugovora.
Bez institucionalne volje da se otvore arhive, izvrši revizija i utvrdi odgovornost, ova priča će ostati još jedna u nizu tranzicionih nepravdi koje su prošle bez epiloga.
