U BiH se uvodi pojačana kontrola nevladinih organizacija: Cilj je spriječiti zloupotrebe NVO za finansiranja terorizma

U BiH će uskoro početi jača kontrola rada i djelovanja nevladinih organizacija, s ciljem sprečavanja njihove zloupotrebe za finansiranje terorističkih aktivnosti, saznaje Raport. 

Prema dostupnim podacima iz različitih registara u BiH postoji nekoliko hiljada neprofitnih organizacija, a neke od i od međunarodnih organizacija su navodile podatak da je u BiH ukupno registrirano oko 27.000 NVO, ali da ih je istinski aktivno mnogo manje od tog broja.

S ciljem jačeg nadzora finansiranja NVO pred Vijećem ministara BiH uskoro će se naći dokument pod nazivom Uputstvo o primjeni ciljanih i proporcionalnih mjera prema rizičnim neprofitnim organizacijama s ciljem sprečavanja zloupotrebe neprofitnih organizacija za finansiranje terorističkih aktivnosti.

Uputstvo je pripremilo Ministarstvo pravde BiH na čelu s ministrom Davorom Bunozom (HDZBiH), a njime se mijenja način praćenja rada nevladinih i neprofitnih organizacija u našoj zemlji.

Definirano kad država treba reagirati

Riječ je o dokumentu kojim se shodno Zakonu o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma BiH precizno reguliše način na koji će nadležna tijela procjenjivati i upravljati rizicima da li bi neka  organizacija mogla  biti zloupotrebljena za finansiranje terorističkih aktivnosti.

Do sada je većina nevladinih organizacija u BiH radila u okvirima općih zakona, bez jedinstvenog pravila koje bi jasno definisalo kada i kako država treba reagovati.

Novo uputstvo uvodi okvir zasnovan na procjeni rizika, što znači da neće sve organizacije biti jednako praćene, već samo one za koje nadležna tijela utvrde da predstavljaju povećani rizik.

U samom dokumentu u koji je Raport imao uvid se navodi da mjere moraju biti ciljane i srazmjerne. To znači da se kontrole i zahtjevi ne mogu primjenjivati bez jasnog razloga, a da se legitimne aktivnosti, kao što su humanitarna pomoć i društveni projekti, neće neopravdano ometati.

Sudeći prema sadržaju uputstva nevladine organizacije neće biti predmet automatskog nadzora samo zato što postoje, nego će nadležna tijela prije nego što primijene bilo kakve mjere, provjeriti niz objektivnih okolnosti.

Među tim provjerama su, između ostalog, transparentnost finansiranja, struktura upravljanja, način prikupljanja i trošenja sredstava te dostupnost podataka o rukovodstvu i partnerima organizacije.

Poseban naglasak je stavljen na organizacije koje imaju netransparentne donacije ili transakcije čiji iznos, učestalost i obrazac ne odgovaraju uobičajenim potrebama i djelatnostima organizacije.

Faktori rizika

Pojačana kontrola i detaljna analiza organizacija posebno će se primjenjivati na transakcije koje pojedinačno dosežu 30.000 KM ili više, ali i na povezane ili uzastopne uplate manjeg iznosa koje svojim obrascem ili učestalošću mogu ukazivati na pokušaje zaobilaženja nadzora.

Također, pažnja nadležnih tijela bit će usmjerena na transakcije koje uključuju zemlje, osobe ili subjekte pod međunarodnim sankcijama ili restriktivnim mjerama, što predstavlja dodatni pokazatelj potencijalnog rizika.

U takvim slučajevima nadležna tijela mogu zahtijevati dodatnu dokumentaciju, godišnje finansijske izvještaje ili uvođenje snažnijih internih kontrola.

Faktički to znači da će organizacije koje budu sumnjive po bilo kojem od ovih osnova pratiti službe koje se bave sprečavanjem pranja novca, tijela koja provode istrage u vezi s finansijskim zloupotrebama, organi koji nadgledaju prekogranični prijenos gotovine, kao i druge institucije koje provode obaveze iz oblasti sprečavanja finansiranja terorističkih aktivnosti.

Uputstvo također propisuje da se prilikom procjene mora uzeti u obzir i zaštita prava i sloboda organizacija i njihovih korisnika.

Provjere se moraju raditi na način koji je proporcionalan riziku i ne smije dovesti do ometanja legitimnog rada nevladinih organizacija uključujući humanitarne i društvene projekte koji su od interesa za lokalne zajednice.