Dehidracija: Šta je, kako je prepoznati i koliko je opasna?
Dehidracija se često javlja u ljetnim mjesecima, a do nje dolazi jer tijelo gubi više tekućine nego što se unosi. Upravo zato je jedini način prevencije često unošenje tekućine tijekom dana. Ipak, kada do dehidracije dođe treba reagirati i u određenim situacijama potražiti pomoć.
Voda u našem organizmu ima više važnih uloga, a kada je nedostaje, javljaju se problemi. Jedan od njih je i dehidracija koja može biti izuzetno opasna u određenim situacijama, pogotovo kod starijih osoba. Koliko vode treba piti na dan ovisi o dobi, težini i aktivnostima.
Jedna od liječničkih preporuka za vrućine jest piti osam čaša vode na dan, odnosno dvije litre. No, Tamara Hew Butler s Državnog sveučilišta Wayne u Detroitu koja se bavi istraživanjem utjecaja vode na organizam ističe kako se ekstremno rijetko događa da ljudi umru od previše ili premalo tekućine. U većini slučajeva, ističe, tijelo samo reagira i daje vam signale.
Ovisi o težini, temperaturi i fizičkoj aktivnosti
Individualne potrebe za unosom vode prvenstveno se baziraju na činjenici koliko svatko gubi vode, ovisno o aktivnostima, ističe Hew Butler za CNN.
Stručnjakinja ističe tri faktora koja utječu na potrebnu dnevnu količinu vode, a to su tjelesna težina, vanjska temperatura i tjelesna aktivnost. Tako deblje osobe, tvrdi, piju više vode, dok se po vrućinama više znojimo i gubimo više vode koju valja onda i nadoknaditi. Isto tako je i s pojačanim tjelesnim aktivnostima.Nema stoga, zaključuje, jedinstvene formule i univerzalnog savjeta za sve.
Također, preporuka koja se odnosi na dvije litre ili osam čaša tekućine dnevno, odnosi se i na tekućinu koju dobivamo iz voća, sokova, mlijeka, juhe, kave, čaja i svega ostaloga što unesemo u organizam. Tako se, kaže, preporučene doze tekućine zapravo mogu dobiti i bez dodatnog konzumiranja vode.
Dodatne količine neće koristiti, ali neće ni štetiti
No nesumnjivo, preporučena količina vode svakako je korisna za naš organizam. Naime, dvije litre vode dnevno pomažu u redukciji bubrežnih kamenaca.
Međutim, poboljšanje tena, generalno rada bubrega i rješavanje problema zatvora uz spomenute količine vode nisu znanstveno dokazane, navodi Hew Butler. Isto tako, pijenje dodatnih količina vode neće pomoći pri gubitku kilograma, osim ako time nije zamijenjen sok ili ako pijete prije obroka da se zasitite.
Šta je dehidracija?
Kada u tijelu nedostaje tekućine, posebno vode, dolazi do poremećaja u količinama minerala kao što su sol i šećer u tijelu, a to onda utječe i na način na koji funkcionira organizam. Do dehidracije dolazi kada ne pijete dovoljno vode, a dehidrirati može baš svatko.
Ipak, dehidracija je posebno opasna za starije osobe, jer oni ionako imaju manju količinu vode u tijelu i nekada ne osjećaju toliku žeđ. Osim toga, neke osobe uzimaju lijekove koji utječu na razinu vode u tijelu, dok neki imaju određena medicinska stanja kao što je dijabetes koja povećavaju rizik od dehidracije. Kako izgleda život s dijabetesom nam je ovdje ispričala jedna umirovljenica.
Kako prepoznati dehidraciju?
Dehidracija se može prepoznati po nekoliko simptoma, a oni se mogu razlikovati od osobe do osobe i ovisiti o dobi osobe. Najčešći simptomi su tako:
- Suha usta
- Velika žeđ
- Rjeđe mokrenje
- Tamna boja urina koja zaudara
- Slabost
- Vrtoglavica
Može li se dehidracija spriječiti?
Dehidracija se može spriječiti redovitim uzimanjem tekućine, odnosno vode. Ovo znači da se voda uzima kroz dan, a ne samo kada osjetite žeđ jer je tada već prekasno i to je zapravo znak da je došlo do blage dehidracije. Pomoći može i jedenje hrane koja je bogata vodom kao što su rajčice, krastavci ili lubenica. Pomoći može i da bocu s vodom uvijek imate pored sebe, ali i da u vodu dodate i malo soka limuna kako biste imali vodu s okusom.
Također, dehidracija može nastupiti i zbog crijevne viroze ili kod proljeva ili povišene temperature pa je i ovdje potrebno piti više vode, ali u manjim količinama kroz određeni vremenski period.
Što kada dođe do dehidracije?
Kod dehidracije je najbolja pomoć uzimanje tekućine, odnosno vode, ali i cijeđeni sokovi mogu pomoći. S druge strane, gazirana pića, kava i alkohol samo mogu napraviti još veću štetu.
U slučajevima kada se pojave ozbiljniji problemi kao što su proljev ili mučnina, veliki umor, visoka temperatura, ubrzani rad srca ili problemi s disanjem, potrebno je potražiti i pomoć liječnika.
