Kada je građen hotel "Nova Bosna"

Prva dva sprata hotela bila su rezervisana za goste, dok su sobe na tri preostala sprata imale svoje stalne stanare.

Njihov smještaj je bio ustrojen po principu samačkih hotela, koji su tada bili otvarani u većim industrijskim centrima. Zbog toga su ovi stanari, kojih je bilo preko 150, često nazivani „samci“. Bili su to stručnjaci raznih profila, koji su stizali iz svih krajeva bivše države i zapošljavali se u „Slavku Rodiću“. Mnogi od njih bi, vremenom, u Bugojnu formirali porodice i dobijali stanove. Njihova mjesta u hotelu zauzimali bi novi „samci“, koji su se zapošljavali u Bugojnu, čiji je ekonomski razvoj imao stalnu uzlaznu putanju. Cijena smještaja za samce, koji su u hotelskom restoranu svakodnevno imali osigurana tri obroka, bila je simbolična.

Hotel je od samog početka imao kino, koje se nalazilo na mjestu današnje Kristalne sale, sa dva balkona i preko 200 sjedećih mjesta. Filmovi su se prikazivali svakim danom, u 17 i 20 sati, dok je nedjelja, prije podne, bila rezervisana za projekcije dječijeg filma.

Ubrzo je otvorena knjižnica s bogatim knjižnim fondom od nekoliko tisuća primjeraka koji se stalno povećavao. Kao takva knjižnica je mogla uspješno parirati Gradskoj knjižnici, pa je Bugojno već početkom pedesetih godina prošlog stoljeća imalo dvije respektabilne knjižnice.

U sklopu hotela nalazio se muški frizerski salon, prostorije foto i šahovskog kluba, te prostorije još nekih KUD-ova i sportskih klubova, koji su bili pod pokroviteljstvom "Slavka Rodića".

Restoran u prizemlju bio je poznat po širokoj i kvalitetnoj ponudi hrane i pića, čije su cijene bile pristupačne za svačiji džep. Mnogi ljudi s drugog kraja grada dolazili bi na ručak i večeru, pogotovo ljeti. Jedan od specijaliteta restorana bila je porcija od 10 ćevapa, koji bi se služili s kruhom, umjesto lepinjama, kako je to već bilo uobičajeno.

Uz hotelski restoran, koji je imao i veliku ljetnu baštu, nalazila se autobuska stanica za međugradski saobraćaj, koja je na ovom mjestu bila locirana preko 35 godina. Svakodnevno je imala više od 20 redovnih linija, što polaznih, što prolaznih.

Subotom i nedjeljom restoran bi se u večernjim satima adaptirao za plesnjake koji su privlačili veliki broj mladih. U početku se sviralo s gramofonskih ploča, a kasnije se pojavilo nekoliko domaćih bendova koji su bili zaslužni za dobru atmosferu. Česti su gosti bili i neki renomirani pjevači.

Prema riječima nekih naših starijih sugrađana, koji se sjećaju tog vremena, u restoranu su se održavali nezaboravni dočeki Nove godine. Tada bi se i kino dvorana prilagodila za ove potrebe, pa bi 500 i više Bućana moglo dočekati Novu godinu u hotelu.

Nakon što je kino 1968. godine prestalo sa radom i preselilo se u Dom kulture (danas zgrada Hrvatskog doma), dvorana je preuređena u Kristalnu salu, u kojoj su se održavale zabavne i kulturne manifestacije. Iste godine je biblioteka zatvorena, te prebačena u krug preduzeća „Slavko Rodić“. Hotel je tih godina nastavio raditi punom parom. Kapaciteti bi mu, najčešće, bili maksimalno popunjeni, jer se Bugojno u industrijskom pogledu razvijalo meteorskom brzinom. Jedan od gostiju hotela bio je i tadašnji predsjednik SFRJ Josip Broz Tito, koji je u posjetu stigao 30. novembra 1968. godine.

Tito je boravio u Jajcu na obilježavanju 25. godišnjice održavanja Drugog zasjedanja AVNOJ-a. Nekoliko dana prije njegovog dolaska u Jajce, protokol je dopunjen i posjetom Bugojnu. Za kratko vrijeme hotel je morao biti potpuno ispražnjen, kako bi se uredio za Tita i njegovu pratnju. „Samci“ su se privremeno preselili kod svojih poznanika i radnih kolega. Bugojanci su, kao i obično, pokazali veliku gostoljubivost i niko nije ostao nezbrinut.

Titu je, uz pomoć uprave Hotela "Evropa" iz Sarajeva, koja je dopremila dio namještaja i druge opreme te poslala stručno osoblje, uredio apartman na prvom katu. Nakon toga Tito je još pet puta bio gost hotela "Bosna", au kasnijim posjetima odsjedao je u u međuvremenu izgrađenim vilama u Koprivnici i Gorici.

Nakon otvaranja motela "Akvarijum", u rujnu 1975. godine, lokalna vlast je pokrenula inicijativu za zatvaranje hotela "Bosna" i preuređenje objekta u zgradu Općine Bugojno. Tako je i bilo. Već sredinom 1976. godine sve komunalne službe, koje su do tada bile smještene na četiri lokacije u gradu, preseljene su na jedno mjesto, u zajedničku zgradu, gdje se i danas nalaze.

U međuvremenu je motel "Akvarium" izgradio bungalove, a kasnije je otvoren hotel "Kalin", tako da je Bugojno imalo dovoljno smještajnih kapaciteta. Osim poslovnih ljudi, sve češći gosti bili su i turisti, koji su dolazili u naš grad. Mnogima bi Bugojno prilikom odlaska ili povratka s mora bilo usputna stanica, gdje bi se odmorili nekoliko dana, ne skrivajući oduševljenje ljepotom i uređenošću grada i okoline.

Završavajući ovaj tekst, kojim sam mlađe Bugojance želio uvesti u priču o nekadašnjem hotelu „Bosna“, a starijima vratiti sjećanja na neka druga vremena, ne mogu zaobići činjenicu da je Bugojno jedno od malo je gradova u zemlji koji nemaju hotel. Nekadašnji hotel "Kalin", koji je imao "A" kategoriju i na koji smo bili ponosni, više od 15 godina nema ovu funkciju. Nakon privatizacije, ova zgrada, koja je davno izgubila sjaj, uglavnom je pretvorena u privatne stanove.

Obrada Kisić